Rab i okolica

Rab – otok i Rab – grad nalaze se u Kvarnerskom zaljevu, u sjevernom dijelu Jadranskog mora. Rab i otočići koji ga okružuju smješten je na iznimno povoljnom položaju u odnosu na turiste Europe i Hrvatske. Rab je stoga vrlo rano prepoznat kao turističko odredište i već ga je 1889. godine Općinsko vijeće proglasilo turističkom destinacijom i lječilištem. To je bio poticaj otvaranju i prvih rapskih hotela. Danas je Rab poznat i ponosan na tradiciju turizma dugu više od 120 godina.

Otok Rab

Otok Rab dug je 22 kilometra, a na najširem je dijelu širok 10 kilometara. Mikroklimatske prilike iznimno su povoljne za razvoj turizma. Srednja godišnja temperatura iznosi 14,9 °C, što je karakteristično za područja na prijelazu između kontinentalne i sredozemne klime. Prosječni je godišnji broj sunčanih sati je 2 417.

 Na otoku Rabu nalazi se sedam naselja: Banjol, Barbat, Kampor, Lopar, Mundanije, Palit, grad Rab i Supetarska Draga, a karakteristično je da su sva okrenuta prema jugozapadu i smještena na prostorima zaštićenim od bure.

 Ime Rab potječe od ilirskog Arba što znači “šumovit“, “zelen”. Tu karakteristiku otok je zadržao pa i danas jednu četvrtinu njegove površine čine šume.

 Kao turističko odredište posebno se ističe Lopar, popularan zbog svojih pješčanih plaža među kojima je posebno poznata Rajska plaža San Marino.

 

Povijest Raba

Danas dio Hrvatske, otok Rab u prošlosti je imao brojne osvajače i vladare. Naseljen još u prapovijesti, grad Rab prvi se put spominje 360. g. pr. Kr. kada su ga nastanjivali Iliri. Otok je tada bio na granici pokrajina Liburnije i Dalmacije. Od 3. st. pr. Kr. do 5 st. dio je Rimskog Carstva, a 10. godine car August gradu daje status municipija. Grad se tada zvao Arba i bio je prvi grad rimske provincije Dalmacije koji je dobio prefiks “felix”. Felix Arba – Sretni Rab.

 Rođeni Rabljanin, sv. Marin, pobjegao je pred progonom kršćana za vrijeme Rimskog Carstva i s druge strane Jadranskog mora osnovao grad-državu San Marino.

 Krajem antike otok Rab bio je dio Bizantskog Carstva, a zatim hrvatskog kraljevstva. Od 14. do 18. stoljeća Rab je bio pod vlašću Venecije, a zatim njime vlada Habsburška Monarhija (uz kratku francusku vladavinu početkom 19. stoljeća) do svoje propasti 1918. Od 1921. Rab je u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije. Nju nasljeđuje socijalistička Jugoslavija, a od 1991. Rab je dijelom Republike Hrvatske.

 Malo je sačuvanih tragova antičkog Raba, a grad kakav danas poznajemo nastao je u srednjem vijeku. Otad potječu i četiri zvonika koji gradu daju prepoznatljivu vizuru i koji su postali simbol i grada Raba i otoka Raba